ČLANOVI
Goran Ješić
Rrođen 3. avgusta 1974. godine u Sremskoj Mitrovici. Diplomirao i magistrirao na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu iz oblasti stočarstva. Završio specijalistički kurs javne politike na Fakultetu političkih nauka, program State Department-a za javnu administraciju (2001) i USDA Cochran Fellowship Program na Univerzitetu Colorado u Fort Collinsu (2012).
Aktuelni je osnivač i predsednik Građanskog pokreta Solidarnost, Samoodbrana, Oslobođenje. Od 2016. do 2020. godine bio je poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije, gde je bio član Odbora za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, kao i član parlamentarnih grupa za saradnju sa Slovenijom, Hrvatskom, Palestinom i Jordanom. U periodu 2012-2014. obavljao je funkciju potpredsednika Vlade Autonomne Pokrajine Vojvodine i pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, gde je sproveo reformu poljoprivrednog budžeta, harmonizaciju sistema finansiranja i reformu vodoprivrednog sektora. Istovremeno je bio potpredsednik Fonda za razvoj Vojvodine i komandant Štaba za vanredne situacije APV.
Od 2000. do 2012. godine obavljao je funkciju predsednika opštine Inđija kroz četiri uzastopna mandata. Sa 26 godina postao je najmlađi gradonačelnik u Srbiji. Tokom njegovog mandata, Inđija je privukla preko 400 miliona evra direktnih stranih investicija. Kompanije poput Henkel-a, Grundfos-a, Embassy Group-a, Energozelene, Cinkarne Celje i IGB Automotive-a otvorile su svoje pogone i zaposlile hiljade ljudi, a sagrađen je i Fashion Park Outlet Inđija, jedan od najvećih shopping mall-ova u regionu. Sproveo je reformu javne uprave, uveo prvi one-stop shop u jugoistočnoj Evropi i razvio Sistem 48 za e-upravu. U saradnji sa Microsoft-om i GIS DATA implementirao je GIS sistem u lokalnoj samoupravi. Istovremeno je bio pokrajinski poslanik Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine, biran po većinskom sistemu 2004. i 2008. godine. Za svoj rad na reformi javne uprave i privlačenju investicija, NALED ga je 2010. godine proglasio Reformatorom godine, a 2011. godine dobio je priznanje Evropljanin godine od Evropske kuće.
Politički angažman započinje 1996. godine kada postaje osnivač inđijskog ogranka Građanskog saveza Srbije (GSS) i član organizacionog odbora Studentskog protesta na Univerzitetu u Novom Sadu. Od 1997. do 2001. godine bio je predsednik pokrajinskog odbora GSS-a, a od 2001. godine uvrštavan je u Predsedništvo stranke. Od 2004. do 2007. obavljao je funkciju potpredsednika GSS-a. U leto 2006. godine napušta GSS zbog gašenja i pripajanja stranke Liberalno-demokratskoj partiji. Dana 31. oktobra 2006. pristupa Demokratskoj stranci (DS), gde je rukovodio ogrankom za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, kao i sremskom podružnicom. Od 2014. do 2016. obavljao je funkciju potpredsednika DS-a. Demokratsku stranku je napustio 2023. godine. Kao koordinator koalicije Demokratska opozicija Srbije (DOS) za Inđiju, Pećince, Staru Pazovu i Irig, organizovao je kampanju za izbore 2000. godine i učestvovao u osnivanju pokreta Otpor.
Od 2003. do 2009. učestvovao je u reformama državne administracije u Makedoniji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kraljevini Jordan, u saradnji sa USAID-om i drugim međunarodnim organizacijama. U periodu 2010-2012. bio je angažovan na programima ekonomskog razvoja lokalnih zajednica u Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Kraljevini Jordan.
Pre i tokom institucionalnog i političkog angažmana, bavio se privrednom delatnošću. Od 2014. do 2017. bio je suosnivač i direktor mlekare Milk Republic d.o.o. Novi Sad, gde je vodio rekonstrukciju objekta, nabavku procesne opreme, upravljanje tehnološkim procesima i razvoj novih proizvoda. Od 2014. godine vodi konsultantsku agenciju koja pruža usluge u oblasti investicija u nekretnine, poljoprivrede, prehrambene industrije, IPARD fondova i ekonomskog razvoja. U periodu 2019-2021. realizovao je projekat volimdomace.rs, prvu online platformu za promociju i distribuciju premium domaćih prehrambenih proizvoda, fokusiranu na selekciju, kontrolu kvaliteta i podršku malim proizvođačima.
Živi u Novom Sadu. Govori srpski i engleski jezik.
Božidar Laganin
Rođen 1976. godine u Livnu. Diplomirao na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 2004. godine, smer Finansije, bankarstvo i osiguranje, sa specijalizacijom u finansijskim tržištima, finansijskoj i aktuarskoj matematici i bankarskom i finansijskom menadžmentu. Usavršavao se kroz programe Nemačke agencije za tehničku saradnju (GTZ) iz oblasti lokalnog ekonomskog razvoja (2004), program Japanske agencije za međunarodnu saradnju (JICA) za promociju investicija (2005) i program Harvard Kennedy School iz oblasti upravljanja u 21. veku (2009).
Od 2010. do 2014. obavljao je funkciju direktora Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza Republike Srbije (SIEPA), gde je rukovodio radom tri sektora: investicije, promocija izvoza i marketing i istraživanje, sa blizu pedeset visoko kvalifikovanih zaposlenih. Bio je član Nacionalnog saveta za konkurentnost i aktivno učestvovao u kreiranju ekonomskih politika, uključujući Uredbu o finansijskim podsticajima, izmene carinskih i PDV zakona, program internacionalizacije za MSP i druge inicijative. Učestvovao je u međunarodnim razvojnim projektima EBRD-a, Evropske komisije, UNDP-a, Svetske banke, GIZ-a, JICA, USAID-a i drugih organizacija, gde je bio član upravljačkih odbora. Tokom njegovog mandata, SIEPA je pozicionirana među prvih deset svetskih agencija za promociju investicija u studiji Svetske banke i MIGA koja je rangirala 114 agencija u zemljama u razvoju i tranziciji. Agencija je izgradila mrežu sa saradnicima u više od 100 gradskih i opštinskih uprava, organizovala brojne poslovne događaje u zemlji i inostranstvu, i proizvela desetine promotivnih publikacija na srpskom, engleskom, francuskom, italijanskom, nemačkom, ruskom i japanskom jeziku.
Od 2008. do 2010. godine bio je državni sekretar (zamenik ministra) u Ministarstvu za telekomunikacije i informaciono društvo. Nadzirao je rad tri industrijska sektora: telekomunikacije, informaciono društvo i poštanske usluge, kao i regulatorna tela i javna preduzeća. U periodu mandata Ministarstvo je osnovalo Regulatorno telo za poštanske usluge, Javno radiodifuzno preduzeće i Akademsku mrežu, uvelo je rad bez papira u sednicama centralne vlade, sprovelo liberalizaciju fiksne telefonije, pokrenulo portal e-uprave sa mehanizmima za plaćanje i vremensko označavanje, i opremilo računarske kabinete u svim osnovnim školama u Srbiji (3.000 škola). Pripremilo je i predstavilo Skupštini sistemske zakone: Zakon o elektronskim komunikacijama, Zakon o poštanskim uslugama i Zakon o elektronskim dokumentima, kao i strategije o digitalnoj televiziji, informacionom društvu, elektronskim komunikacijama i širokopojasnom internetu.
Od 2016. godine vlasnik je konsultantske kuće A&AB Consulting u Beogradu, specijalizovane za tržišta Evropske unije, posebno balkanski region (Srbija, Bosna i Hercegovina, Severna Makedonija, Crna Gora, Hrvatska i Slovenija). Kao investicioni profesionalac, pružao je konsultantske usluge kompanijama u oblasti poslovne ekspanzije, internacionalizacije, direktnih investicija, finansiranja, dozvola i ugovaranja. Realizovao je projekte za klijente u različitim sektorima, od energetike i logistike do proizvodnje i maloprodaje.
Član je Građanskog pokreta Solidarnost, Samoodbrana, Oslobođenje. Živi u Beogradu. Govori srpski i engleski jezik.
Jasna Matić
Diplomirala na Građevinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, stekla MBA diplomu na Univerzitetu Vašington u Sent Luisu (SAD) i završila programe izvršnog obrazovanja na Harvardovoj Kennedy školi upravljanja, fokusirajući se na upravljanje IT projektima, liderstvo i upravljanje promenama. Od 2008. do 2012. godine bila je ministarka telekomunikacija i informacionih tehnologija, kao i državna sekretarka za digitalnu agendu. Tokom tog perioda, sprovedena je liberalizacija sektora telekomunikacija, sve osnovne škole u Srbiji opremljene su računarskim kabinetima, uvedene su elektronske sednice Vlade i Ustavnog suda, postavljen je centralni portal e-uprave i uvedene brojne digitalne usluge na nivou lokalnih samouprava i Republike. Od 2007. do 2008. godine bila je glavni pregovarač Srbije za članstvo u Svetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Kao direktorka Agencije za promociju investicija i izvoza Srbije (SIEPA) od 2004. do 2007. godine, pozicionirala je SIEPA-u među najbolje agencije za promociju u zemljama u razvoju i tranziciji, a priliv investicija i izvoz iz zemlje ostvarili su značajan porast. Od 2012. do 2014. godine bila je članica Komisije Ujedinjenih Nacija za održiv digitalni razvoj (Broadband Commission for Sustainable Development). Pre i tokom institucionalnog angažmana, radila je za Svetsku banku kao koordinatorka analize digitalnog jaza za zemlje u Evropi, Aziji i Africi, te kao glavna savetnica za nacionalnu konkurentnost u kompaniji Booz Allen Hamilton. Bila je gostujući predavač na poslovnoj školi u Roterdamu, na postdiplomskim studijama u oblasti savremene trgovine, digitalnog marketinga i ekonomije deljenja. Godine 2014. postala je prva dobitnica nagrade ITU & UN Women GEM-TECH/Equals in Tech Award za doprinos u oblasti digitalne ravnopravnosti. Članica je Građanskog pokreta Solidarnost, Samoodbrana, Oslobođenje. Živi u Beogradu. Govori engleski i italijanski, a služi se nemačkim i francuskim jezikom.
Edin Sadiković
Rođen 20. februara 1982. godine u Tutinu, oženjen, otac dvoje dece. Diplomirao 2005. godine na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, smer Računarstvo i informatika. Od 2008. godine radi kao profesor na predmetu Računarstvo i informatika u Gimnaziji Tutin. Od 2006. do 2008. godine radio je u opštinskoj upravi Tutin kao sistem administrator. Bio je predsednik opštinskog odbora Liberalno-demokratske partije od 2009. do 2018. godine. Kao član LDP bio je odbornik u Skupštini opštine Tutin u periodu od 2012. do 2016. godine. Član je inicijativnog odbora Udruženja Solidarnost, Samoodbrana, Oslobođenje. Živi u Tutinu.
Radovan Vlajković
Rođen 1978. godine u Novom Sadu, oženjen, otac dvoje dece. Diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Subotici Univerziteta u Novom Sadu. Zaposlen kao marketing menadžer. Član je Građanskog pokreta Solidarnost, Samoodbrana, Oslobođenje. Živi u Novom Sadu.
Slobodan Skendžić
Diplomirao na Uniji fakulteta Jugoistočne Evrope kao pravnik. Završio Master poslovne administracije (EMBA) na COTRUGLI Business školi 2019. godine. Od jula 2021. godine vlasnik je konsultantske agencije u Novom Sadu, gde pruža usluge savetovanja u oblasti finansija, prava, poslovanja i menadžmenta. Od jula 2018. do marta 2020. godine bio je glavni izvršni direktor start-up kompanije, gde je obezbeđivao strateško i operativno vođstvo. Od marta 2014. do jula 2018. godine obavljao je funkciju finansijskog direktora i pravnog menadžera u proizvodnoj kompaniji. Pre osnivanja konsultantske agencije radio je kao menadžer prodaje u lizing kompanijama, šef proizvodnje i pripremao advokatsku licencu. Član je Građanskog pokreta Solidarnost, Samoodbrana, Oslobođenje. Živi u Novom Sadu. Govori srpski, engleski i ruski jezik.
Zoran Tanasijević
Rođen 15. novembra 1945. godine u Beogradu, oženjen, otac troje odrasle dece i deda dvoje unučadi. Završio Elektrotehničku srednju školu "Nikola Tesla" u Beogradu, Višu školu političkih nauka, Školu novinarstva, Školu kontrole letenja pri Saveznoj upravi za civilnu vazdušnu plovidbu i Poslovnu školu za odnose sa javnošću. Godine 1988. učestvovao u formiranju prvog alternativnog sindikata, Samostalni sindikat zaposlenih u kontroli letenja (SSKL), kao sekretar učestvovao u organizaciji štrajka zaposlenih u kontroli letenja. Zbog sindikatne aktivnosti 1990. godine penzionisan administrativnom penzijom. Član Demokratske stranke od januara 1991. godine, gde je obavljao brojne funkcije, uključujući predsednika Opštinskog odbora DS u Rakovici 1996. godine kada je DS prvi put dobila lokalne izbore, predsednika Resornog odbora za saradnju sa sindikatima, člana Glavnog odbora DS i šefa izbornog štaba DOS na Paliluli. Bio je jedan od autora Programa DS koji je važio do 2001. godine. U avgustu 1998. formirao Uniju Slobodnih Sindikata Jugoslavije kao generalni sekretar. Od oktobra 2000. do septembra 2004. bio je član Izvršnog odbora SO Palilula i opštinski odbornik na Paliluli. U decembru 2013. imenovan za predsednika Saveta za saradnju sa sindikatima DS. Do kraja 2017. bio angažovan kao koordinator za Srbiju u projektu SDP Švedske i Švedskog sindikata. Član je Građanskog pokreta Solidarnost, Samoodbrana, Oslobođenje. Živi u Beogradu. Govori engleski jezik.
Đorđe Vasović
Rođen 4. aprila 1970. godine u Zemunu, oženjen, otac jednog sina. Završio osnovnu i srednju školu u Zemunu. Odslužio vojni rok u Skoplju u sastavu Vojne policije 1989/1990. godine. Završio IT Akademiju u Zemunu 2010/2011. godine, smer grafički i web dizajn. Stalno zaposlen u grafičkoj industriji od 1996. godine. Učestvovao u protestima od 1996. do 5. oktobra 2000. godine. Od početka studentskih protesta 2024. godine priključio se lokalno i na većim okupljanjima širom Srbije. Član je Građanskog pokreta Solidarnost, Samoodbrana, Oslobođenje. Živi u Sefkerinu (opština Opovo).
Predrag Filipov
Rođen 7. januara 1956. godine u Zrenjaninu, oženjen, otac jednog deteta. Diplomirao na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu 1982. godine. Specijalistički ispit iz interne medicine položio 1992. godine, magistrirao medicinske nauke 1990. godine, a doktorsku disertaciju odbranio 2017. godine. Zaposlen u Kliničkom centru Vojvodine u Novom Sadu, na Odeljenju za trombozu i hemostazu Centra za laboratorijsku medicinu. Član Demokratske stranke od 1992. godine. Od marta 1993. do marta 1997. godine bio je predsednik Gradskog odbora DS Novi Sad. Od septembra 1997. do kraja 1999. godine bio je predsednik Pokrajinskog odbora DS za Vojvodinu, a od februara 2000. do oktobra 2001. godine potpredsednik Demokratske stranke. Bio je jedan od nosilaca ideje osnivanja i organizacije Pokrajinskog odbora DS Vojvodine i jedan od idejnih autora predizborne deklaracije DS „Vojvodina posle promena". Tri puta izabran za odbornika Skupštine Grada Novog Sada. Od 1996. do 1999. godine bio je potpredsednik Skupštine Grada Novog Sada, a od juna 1999. do oktobra 2000. godine predsednik Izvršnog odbora Skupštine Grada Novog Sada. Dva puta izabran za poslanika Veća građana Savezne skupštine SR Jugoslavije, gde je bio član Odbora za spoljnu politiku. Za poslanika u Skupštini Autonomne Pokrajine Vojvodine izabran je 2000. godine. Od oktobra 2000. do januara 2001. godine obavljao je funkciju sekretara za zdravstvo i socijalnu politiku Izvršnog veća AP Vojvodine, a potom do kraja 2001. godine funkciju potpredsednika Skupštine AP Vojvodine. Za ambasadora Savezne Republike Jugoslavije u Japanu imenovan je novembra 2001. godine, a funkciju je obavljao do juna 2006. godine. U ovom razdoblju ostvaren je značajan napredak u bilateralnim odnosima između Srbije i Japana, obnovljeno je delovanje Počasnog generalnog konzulata Republike Srbije u Osaki, a Japan je, pored bespovratne pomoći, započeo plasman direktnih investicija u Republiku Srbiju. Za izuzetan doprinos u uspostavljanju i unapređenju bilateralnih odnosa sa Japanom 2019. godine odlikovan je Ordenom izlazećeg sunca sa zlatnom i srebrnom zvezdom. Ambasador Republike Srbije u Republici Sloveniji bio je od kraja 2007. do aprila 2011. godine. Period karakteriše unapređenje bilateralne saradnje i rešavanje najkrupnijih otvorenih pitanja između dve zemlje, a 2010. godine potpisan je Sporazum o socijalnom osiguranju. Napredak ekonomskih odnosa pratio je realizaciju značajnih projekata koji su doprineli rastu slovenačkih investicionih aktivnosti u Srbiji. Član je Građanskog pokreta Solidarnost, Samoodbrana, Oslobođenje. Živi u Novom Sadu. Govori engleski jezik.
Vesna Almog
Nezavisna novinarka, rođena 1961. godine u Bosni i Hercegovini. Tokom dugogodišnje karijere bavila se istraživačkim radom, ratnim izveštavanjem i terenskom produkcijom za međunarodne medije. Radila je kao istraživačica, ratna reporterka, terenski news producent i fikser za brojne međunarodne medijske kuće i publikacije: francuske, američke i skandinavske televizijske kuće, japanski Asahi Shimbun i londonski Financial Times. Bavila se procenama političkih rizika za američku konsultantsku kompaniju EurasiaGroup. Objavljivana je autorka. Zasniva svoj politički pristup na ljudskim pravima kao osnovnoj vrednosti o kojoj se ne pregovara, merenju uspešnosti politike kroz zaštitu najranjivijih, stalnom obrazovanju kao osnovi ličnog i opšteg napretka i obavezi države, ulaganju u ljude i nauku kao putu iz siromaštva, solidarnoj i participativnoj zajednici kroz preuzimanje odgovornosti, i pristupu zasnovanom na činjenicama, a ne na predubedenjima. Članica je Građanskog pokreta Solidarnost, Samoodbrana, Oslobođenje. Živi u Bačkom Petrovcu, gde je aktivno angažovana u lokalnoj zajednici i bavi se organskom poljoprivredom. Govori engleski jezik na visokom nivou, služi se francuskim, a na nemačkom jeziku se snalazi.
Nenad Todorović
Rođen 25. avgusta 1973. godine u Kragujevcu, oženjen, otac troje dece. Diplomirani ekonomista. Preko 30 godina rada u branšama preduzetništva, proizvodnje, budžetskih finansija, rada i zapošljavanja kao i socijalnih politika. Preko 10 godina aktivnog angažmana u oblasti sporta, rad i doprinos u unapređenju sportskih kolektiva i razvoja omladinskih programa. Aktivan u radu stranke G17+, SSP i raznih pokreta i udruženja. Član odbora MZ "Narodni heroj Filip Kijajić" u periodu od 2008. do 2012. godine. Zasniva politički pristup na porodici kao stubu društva i najvažnijoj vrednosti koju treba negovati, radu i razvoju posvećenom ekonomskom jačanju i otvaranju novih mogućnosti za građane, poštenju i pravdi kao doslednoj borbi protiv korupcije i privilegija, i zajedništvu i solidarnosti kao podršci najugroženijima i izgradnji pravednijeg društva. Član je Građanskog pokreta Solidarnost, Samoodbrana, Oslobođenje. Živi u Kragujevcu. Govori engleski i ruski jezik.
Melita Vidaković
Dr Melita Vidaković je naučna savetnica i rukovodilac Odeljenja za molekularnu biologiju Instituta za biološka istraživanja “Siniša Stanković” Univerziteta u Beogradu. Osnovne studije molekularne biologije i fiziologije završila je na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu (1991–1996), gde je potom magistrirala (1998) i doktorirala 2005. godine. Eksperimentalni deo doktorske teze realizovala je na Univerzitetu Federico II u Napulju (Italija) kao stipendista FEBS, kao i u Nemačkom istraživačkom centru za biotehnologiju u Braunšvajgu (Nemačka) kao stipendista DAAD.
Tokom postdoktorskog perioda njene naučne karijere stekla je značajno međunarodno iskustvo kroz istraživačke boravke u Helmholtz centru za istraživanje infekcione biologije u Nemačkoj (stipendija Alexander von Humboldt), na Institutu za biohemiju Univerziteta u Štutgartu, na Institutu de Chimie de Nice u Francuskoj, kao i na Miguel Hernández Univerzitetu u Španiji (EFSD stipendija). Kao dvostruki dobitnik prestižne JSPS stipendije usavršavala se i u Japanu na Univerzitetu u Tokiju radeći u Istraživačkom centru za napredne tehnologije (2015. i 2022).
Njena istraživačka oblast fokusirana je na epigenetsku regulaciju i dinamiku hromatina u dijabetesu i kanceru, uz primenu savremenih metoda, CRISPR/dCas9 epigenetskog editovanja. Aktivno je učestvovala u brojnim međunarodnim i evropskim istraživačkim projektima, uključujući saradnje finansirane kroz programe Alexander von Humboldt Foundation, EFSD fondacije, COST akcije, Evropske strukturne i investicione fondove, kao i bilateralne projekte sa Francuskom i Hrvatskom.
Koordinatorka je predmeta Epigenetika na doktorskim studijama smer Molekularna biologija na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Predsednica je Humboltovog kluba Srbije i Upravnog odbora Srpskog društva za molekularnu biologiju. Takođe je član Evropske asocijacije za proučavanje dijabetesa (EASD) i Radne grupe za proširenje Integration for Science in Europe (Widening group). Autorka je 98 naučnih radova u međunarodnim naučnim časopisima i tri poglavlja u knjigama.
U javnom prostoru dr Vidaković se dosledno zalaže za društvo zasnovano na znanju, snažne i odgovorne institucije, kvalitetno obrazovanje i naučnu politiku u službi javnog interesa. Nije članica nijedne političke partije.