ČLANOVI
Goran Ješić
Rođen 3. avgusta 1974. godine u Sremskoj Mitrovici. Diplomirao i magistrirao na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu iz oblasti stočarstva. Završio specijalistički kurs javne politike na Fakultetu političkih nauka, program State Department-a za javnu administraciju (2001) i USDA Cochran Fellowship Program na Univerzitetu Colorado u Fort Collinsu (2012).
Aktuelni je osnivač i predsednik Građanskog pokreta Solidarnost, Samoodbrana, Oslobođenje. Od 2016. do 2020. godine bio je poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije, gde je bio član Odbora za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, kao i član parlamentarnih grupa za saradnju sa Slovenijom, Hrvatskom, Palestinom i Jordanom. U periodu 2012-2014. obavljao je funkciju potpredsednika Vlade Autonomne Pokrajine Vojvodine i pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, gde je sproveo reformu poljoprivrednog budžeta, harmonizaciju sistema finansiranja i reformu vodoprivrednog sektora. Istovremeno je bio potpredsednik Fonda za razvoj Vojvodine i komandant Štaba za vanredne situacije APV.
Od 2000. do 2012. godine obavljao je funkciju predsednika opštine Inđija kroz četiri uzastopna mandata. Sa 26 godina postao je najmlađi gradonačelnik u Srbiji. Tokom njegovog mandata, Inđija je privukla preko 400 miliona evra direktnih stranih investicija. Kompanije poput Henkel-a, Grundfos-a, Embassy Group-a, Energozelene, Cinkarne Celje i IGB Automotive-a otvorile su svoje pogone i zaposlile hiljade ljudi, a sagrađen je i Fashion Park Outlet Inđija, jedan od najvećih shopping mall-ova u regionu. Sproveo je reformu javne uprave, uveo prvi one-stop shop u jugoistočnoj Evropi i razvio Sistem 48 za e-upravu. U saradnji sa Microsoft-om i GIS DATA implementirao je GIS sistem u lokalnoj samoupravi. Istovremeno je bio pokrajinski poslanik Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine, biran po većinskom sistemu 2004. i 2008. godine. Za svoj rad na reformi javne uprave i privlačenju investicija, NALED ga je 2010. godine proglasio Reformatorom godine, a 2011. godine dobio je priznanje Evropljanin godine od Evropske kuće.
Politički angažman započinje 1996. godine kada postaje osnivač inđijskog ogranka Građanskog saveza Srbije (GSS) i član organizacionog odbora Studentskog protesta na Univerzitetu u Novom Sadu. Od 1997. do 2001. godine bio je predsednik pokrajinskog odbora GSS-a, a od 2001. godine uvrštavan je u Predsedništvo stranke. Od 2004. do 2007. obavljao je funkciju potpredsednika GSS-a. U leto 2006. godine napušta GSS zbog gašenja i pripajanja stranke Liberalno-demokratskoj partiji. Dana 31. oktobra 2006. pristupa Demokratskoj stranci (DS), gde je rukovodio ogrankom za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, kao i sremskom podružnicom. Od 2014. do 2016. obavljao je funkciju potpredsednika DS-a. Demokratsku stranku je napustio 2023. godine. Kao koordinator koalicije Demokratska opozicija Srbije (DOS) za Inđiju, Pećince, Staru Pazovu i Irig, organizovao je kampanju za izbore 2000. godine i učestvovao u osnivanju pokreta Otpor.
Od 2003. do 2009. učestvovao je u reformama državne administracije u Makedoniji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kraljevini Jordan, u saradnji sa USAID-om i drugim međunarodnim organizacijama. U periodu 2010-2012. bio je angažovan na programima ekonomskog razvoja lokalnih zajednica u Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Kraljevini Jordan.
Pre i tokom institucionalnog i političkog angažmana, bavio se privrednom delatnošću. Od 2014. do 2017. bio je suosnivač i direktor mlekare Milk Republic d.o.o. Novi Sad, gde je vodio rekonstrukciju objekta, nabavku procesne opreme, upravljanje tehnološkim procesima i razvoj novih proizvoda. Od 2014. godine vodi konsultantsku agenciju koja pruža usluge u oblasti investicija u nekretnine, poljoprivrede, prehrambene industrije, IPARD fondova i ekonomskog razvoja. U periodu 2019-2021. realizovao je projekat volimdomace.rs, prvu online platformu za promociju i distribuciju premium domaćih prehrambenih proizvoda, fokusiranu na selekciju, kontrolu kvaliteta i podršku malim proizvođačima.
Živi u Novom Sadu. Govori srpski i engleski jezik.
Božidar Laganin
Rođen 1976. godine u Livnu. Diplomirao na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 2004. godine, smer Finansije, bankarstvo i osiguranje, sa specijalizacijom u finansijskim tržištima, finansijskoj i aktuarskoj matematici i bankarskom i finansijskom menadžmentu. Usavršavao se kroz programe Nemačke agencije za tehničku saradnju (GTZ) iz oblasti lokalnog ekonomskog razvoja (2004), program Japanske agencije za međunarodnu saradnju (JICA) za promociju investicija (2005) i program Harvard Kennedy School iz oblasti upravljanja u 21. veku (2009).
Od 2010. do 2014. obavljao je funkciju direktora Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza Republike Srbije (SIEPA), gde je rukovodio radom tri sektora: investicije, promocija izvoza i marketing i istraživanje, sa blizu pedeset visoko kvalifikovanih zaposlenih. Bio je član Nacionalnog saveta za konkurentnost i aktivno učestvovao u kreiranju ekonomskih politika, uključujući Uredbu o finansijskim podsticajima, izmene carinskih i PDV zakona, program internacionalizacije za MSP i druge inicijative. Učestvovao je u međunarodnim razvojnim projektima EBRD-a, Evropske komisije, UNDP-a, Svetske banke, GIZ-a, JICA, USAID-a i drugih organizacija, gde je bio član upravljačkih odbora. Tokom njegovog mandata, SIEPA je pozicionirana među prvih deset svetskih agencija za promociju investicija u studiji Svetske banke i MIGA koja je rangirala 114 agencija u zemljama u razvoju i tranziciji. Agencija je izgradila mrežu sa saradnicima u više od 100 gradskih i opštinskih uprava, organizovala brojne poslovne događaje u zemlji i inostranstvu, i proizvela desetine promotivnih publikacija na srpskom, engleskom, francuskom, italijanskom, nemačkom, ruskom i japanskom jeziku.
Od 2008. do 2010. godine bio je državni sekretar (zamenik ministra) u Ministarstvu za telekomunikacije i informaciono društvo. Nadzirao je rad tri industrijska sektora: telekomunikacije, informaciono društvo i poštanske usluge, kao i regulatorna tela i javna preduzeća. U periodu mandata Ministarstvo je osnovalo Regulatorno telo za poštanske usluge, Javno radiodifuzno preduzeće i Akademsku mrežu, uvelo je rad bez papira u sednicama centralne vlade, sprovelo liberalizaciju fiksne telefonije, pokrenulo portal e-uprave sa mehanizmima za plaćanje i vremensko označavanje, i opremilo računarske kabinete u svim osnovnim školama u Srbiji (3.000 škola). Pripremilo je i predstavilo Skupštini sistemske zakone: Zakon o elektronskim komunikacijama, Zakon o poštanskim uslugama i Zakon o elektronskim dokumentima, kao i strategije o digitalnoj televiziji, informacionom društvu, elektronskim komunikacijama i širokopojasnom internetu.
Od 2016. godine vlasnik je konsultantske kuće A&AB Consulting u Beogradu, specijalizovane za tržišta Evropske unije, posebno balkanski region (Srbija, Bosna i Hercegovina, Severna Makedonija, Crna Gora, Hrvatska i Slovenija). Kao investicioni profesionalac, pružao je konsultantske usluge kompanijama u oblasti poslovne ekspanzije, internacionalizacije, direktnih investicija, finansiranja, dozvola i ugovaranja. Realizovao je projekte za klijente u različitim sektorima, od energetike i logistike do proizvodnje i maloprodaje.
Član je Građanskog pokreta Solidarnost, Samoodbrana, Oslobođenje. Živi u Beogradu. Govori srpski i engleski jezik.
Jasna Matić
Diplomirala na Građevinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, stekla MBA diplomu na Univerzitetu Vašington u Sent Luisu (SAD) i završila programe izvršnog obrazovanja na Harvardovoj Kennedy školi upravljanja, fokusirajući se na upravljanje IT projektima, liderstvo i upravljanje promenama. Od 2008. do 2012. godine bila je ministarka telekomunikacija i informacionih tehnologija, kao i državna sekretarka za digitalnu agendu. Tokom tog perioda, sprovedena je liberalizacija sektora telekomunikacija, sve osnovne škole u Srbiji opremljene su računarskim kabinetima, uvedene su elektronske sednice Vlade i Ustavnog suda, postavljen je centralni portal e-uprave i uvedene brojne digitalne usluge na nivou lokalnih samouprava i Republike. Od 2007. do 2008. godine bila je glavni pregovarač Srbije za članstvo u Svetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Kao direktorka Agencije za promociju investicija i izvoza Srbije (SIEPA) od 2004. do 2007. godine, pozicionirala je SIEPA-u među najbolje agencije za promociju u zemljama u razvoju i tranziciji, a priliv investicija i izvoz iz zemlje ostvarili su značajan porast. Od 2012. do 2014. godine bila je članica Komisije Ujedinjenih Nacija za održiv digitalni razvoj (Broadband Commission for Sustainable Development). Pre i tokom institucionalnog angažmana, radila je za Svetsku banku kao koordinatorka analize digitalnog jaza za zemlje u Evropi, Aziji i Africi, te kao glavna savetnica za nacionalnu konkurentnost u kompaniji Booz Allen Hamilton. Bila je gostujući predavač na poslovnoj školi u Roterdamu, na postdiplomskim studijama u oblasti savremene trgovine, digitalnog marketinga i ekonomije deljenja. Godine 2014. postala je prva dobitnica nagrade ITU & UN Women GEM-TECH/Equals in Tech Award za doprinos u oblasti digitalne ravnopravnosti. Članica je Građanskog pokreta Solidarnost, Samoodbrana, Oslobođenje. Živi u Beogradu. Govori engleski i italijanski, a služi se nemačkim i francuskim jezikom.
Edin Sadiković
Rođen 20. februara 1982. godine u Tutinu, oženjen, otac dvoje dece. Diplomirao 2005. godine na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, smer Računarstvo i informatika. Od 2008. godine radi kao profesor na predmetu Računarstvo i informatika u Gimnaziji Tutin. Od 2006. do 2008. godine radio je u opštinskoj upravi Tutin kao sistem administrator. Bio je predsednik opštinskog odbora Liberalno-demokratske partije od 2009. do 2018. godine. Kao član LDP bio je odbornik u Skupštini opštine Tutin u periodu od 2012. do 2016. godine. Član je inicijativnog odbora Udruženja Solidarnost, Samoodbrana, Oslobođenje. Živi u Tutinu.
Veroslav Janković
Veroslav Janković ima preko 25 godina iskustva u oblasti upravljanja velikim investicionim projektima i razradi različitih projekata OIE i implementaciji upravljanja energijom. Ima veliko iskustvo u pisanju energetskih politika, uslova i drugih strateških dokumenata za BFPE, Jefferson Institut, USAID, lokalne, pokrajinske i republičke vlasti. Gospodin Janković uspešno je završio kurs: Upravljanje energijom, Agencija za energetsku efikasnost Srbije, Privredna komora Srbije i Galileo koledž Izrael i Poslovni plan, EVZ Minhen i G17 Institut. Bio je član stručne radne grupe u Ministarstvu energetike i vlade Autonomne pokrajine Srbije. Bio je jedan od eksperata radne gupe u Ministarstvu za energetiku Srbije i Autonomne pokrajine Vojvodine u vezi sa aktima i standardima energetske efikasnost i OIE, uključujući i odredbe za uslove distribucije električne energije. Bio je angažovan kao jedan od konsultanata na USAID BEP projektu za poboljšanje procedura za dobijanje građevinske dozvole, što je rezultovalo novim Zakonom o planiranju i izgradnji i elektronskom procedurom za dobijanje građevinske dozvole. Gospodin Janković je napravio tehničku dokumentaciju za električnu i protivpožarnu zaštitu i nadzor za različite javne objekte, industrijske objekte i energetske objekte. Radio je kao konsultant / projektant na različitim projektima iz biomase, biogasa i solarne energije. Gospodin Janković je osnovao prvi sistem upravljanja energijom u srpskoj industriji (Victoria Group) i vodio računa o veoma složenom investicionom projektu u Victoria Group (fabrika biodizela, povećanje kapaciteta fabrike za preradu soje i suncokreta u Bečeju i Šidu). Takođe ima veliko iskustvo u planiranju električne distributivne mreže, pametnih mreža i priključenja malih elektrana iz OIE na distributivni energetski sistem vodeći direkciju za planiranje i investicije Elektrovojvodine. Koordinirao je projektne timove. Ima široko iskustvo na sprovođenju javnih nabavki i izradi investicionog plana i plana nabavke. Bio je redovni kolumnista dnevnog lista Danas 2006-2008 obrađujući kolumnu Energy Aspect u biznis dodatku. Duže od 15 godina je u privatnom biznisu vezanom za projektovanje i izvođenje elektro radova u industriji i energetici kao vlasnik preduzeća Proenergo d.o.o. iz Novog Sad i partner u preduzeću RKS Energo oprema d.o.o Novi Sad.
Objavio više naučnih i stručnih radova u domaćim i međunarodnim časopisima. Član MENSE.
U periodu od 2005-2012 volonterski obavljao funkciju predsednika UO preduzeća koje zapošljava osobe sa invaliditetom DES Novi Sad. Jedan je od osnivača fondacije Spomenica solidarnosti. Aktivno pomaže rad Humanog Srca Šabac i učestvuje u drugim humanitarnim akcijama.
Političko iskustvo sticao kroz studentski protest 1996-97, članstvo u SDU i Demokratskoj stranci. Obavljao funkciju Podsekretara u pokrajinskom sekretarijatu za energetiku i mineralne sirovine. Aktivno učestvovao u izbornim ciklusima kroz aktivizam, štabove i kontrolu izbora.
Živi i radi u Novom Sadu. Oženjen je suprugom Anom sa kojom ima troje odrasle dece.
Adam Pakai
Jugosloven, militantni pacifista i sledbenik ideja Koče Popovića. Zagovornik je obaveznog permanentnog obrazovanja i jednogodišnjeg putovanja po svetu za svakog gimnazijalca umesto služenja vojnog roka. Stalno je u procepu između sveta kakav jeste i sveta kakav bi mogao biti. Vođen holandskom poslovicom „Očekuj od čoveka ne ono što jeste, nego šta bi mogao da bude“, sklon je precenjivanju ljudi, politika i ideologija.
Školovan u Beogradu, Budimpešti i Austriji (Linc). Profesionalnu karijeru gradio je u marketingu i brend menadžmentu. Radio je kao brend menadžer grupe u kompanijama Mid Europa Partners / United Group (SBB, Telemach, Total TV), kao i na pozicijama u logistici za Philip Morris International. U Srbiji je bio Account Manager u Buzz Advertising agenciji, gde je sarađivao sa Japan Tobacco (regionalno) i British Council-om.
Angažovan u beogradskoj klabing sceni ranih 2000-ih, kada je kao pokretač Ben Akibe radio na ideji stvaranja alternativnog kluba književnika.
Aktivističku karijeru započeo je 1993. na demonstracijama protiv režima Slobodana Miloševića i na tom putu je ostao do danas. Tokom studentskog protesta 1996/97. bio je zadužen za logistiku. Potom pristupa grupi Post Pesimisti Beograda, kasnije Fractal. U vreme Otpora blisko sarađuje sa Građanskom inicijativom, organizacijama Norveške narodne pomoći i brojnim NVO-ima, ocenjujući njihove kapacitete i pomažući razvoj operativnih modela. Prolazi kroz Savez za promene, G17, G17+, Grupu 484, NUNS, Helsinški odbor za ljudska prava, Fond za humanitarno pravo i druge organizacije koje su činile jezgro pokreta Otpor.
U tom periodu stiče prva novinarska iskustva (Reporter), a bio je i inicijalni urednik alternativnog medija Promene koji je izdavao Savez za promene. Od 5. oktobra do izbora 23. decembra 2000. aktivno učestvuje u transferu vlasti i povezivanju kabineta lidera DOS-a prilikom preuzimanja državnih institucija. Nakon promena bavi se pitanjima međuetničke komunikacije na Kosovu i razvojem srpske zajednice u novim okolnostima.
Atentat na Zorana Đinđića 2003. prekida većinu njegovih direktnih aktivističkih angažmana. Od tada se uglavnom posvećuje pisanju analitičkih tekstova (International Crisis Group, Institut za mir, Kulturtreger i dr.).
Autor je više knjiga, od kojih su najpoznatije Godine Zapleta, Grobnica za Danila Kiša i Za sve je kriv Toma Sojer. Priče su mu prevođene, a ušao je u antologiju Biber za jugoistočnu Evropu. Dobitnik je nagrade Evropskog pokreta.
Član je predsedništva Građanskog pokreta Solidarnost, Samoodbrana, Oslobođenje. Živi u Somboru.
Melita Vidaković
Dr Melita Vidaković je naučna savetnica i rukovodilac Odeljenja za molekularnu biologiju Instituta za biološka istraživanja “Siniša Stanković” Univerziteta u Beogradu. Osnovne studije molekularne biologije i fiziologije završila je na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu (1991–1996), gde je potom magistrirala (1998) i doktorirala 2005. godine. Eksperimentalni deo doktorske teze realizovala je na Univerzitetu Federico II u Napulju (Italija) kao stipendista FEBS, kao i u Nemačkom istraživačkom centru za biotehnologiju u Braunšvajgu (Nemačka) kao stipendista DAAD.
Tokom postdoktorskog perioda njene naučne karijere stekla je značajno međunarodno iskustvo kroz istraživačke boravke u Helmholtz centru za istraživanje infekcione biologije u Nemačkoj (stipendija Alexander von Humboldt), na Institutu za biohemiju Univerziteta u Štutgartu, na Institutu de Chimie de Nice u Francuskoj, kao i na Miguel Hernández Univerzitetu u Španiji (EFSD stipendija). Kao dvostruki dobitnik prestižne JSPS stipendije usavršavala se i u Japanu na Univerzitetu u Tokiju radeći u Istraživačkom centru za napredne tehnologije (2015. i 2022).
Njena istraživačka oblast fokusirana je na epigenetsku regulaciju i dinamiku hromatina u dijabetesu i kanceru, uz primenu savremenih metoda, CRISPR/dCas9 epigenetskog editovanja. Aktivno je učestvovala u brojnim međunarodnim i evropskim istraživačkim projektima, uključujući saradnje finansirane kroz programe Alexander von Humboldt Foundation, EFSD fondacije, COST akcije, Evropske strukturne i investicione fondove, kao i bilateralne projekte sa Francuskom i Hrvatskom.
Koordinatorka je predmeta Epigenetika na doktorskim studijama smer Molekularna biologija na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Predsednica je Humboltovog kluba Srbije i Upravnog odbora Srpskog društva za molekularnu biologiju. Takođe je član Evropske asocijacije za proučavanje dijabetesa (EASD) i Radne grupe za proširenje Integration for Science in Europe (Widening group). Autorka je 98 naučnih radova u međunarodnim naučnim časopisima i tri poglavlja u knjigama.
U javnom prostoru dr Vidaković se dosledno zalaže za društvo zasnovano na znanju, snažne i odgovorne institucije, kvalitetno obrazovanje i naučnu politiku u službi javnog interesa. Nije članica nijedne političke partije.
Tamara Petrović
Diplomirana politikološkinja (novinarstvo i komunikologija), Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Višegodišnje iskustvo u javnom zagovaranju, kreiranju javnih politika i koordinaciji projekata na nacionalnom i međunarodnom nivou.
Od 2020. godine koordinatorka je medijskog tima i javnog zagovaranja Udruženja radnika na internetu (URI), organizacije koju je suosnovala kao odgovor na represivne mere države prema digitalnim radnicima. URI je u kratkom roku prerastao u jedan od najvećih frilenserskih pokreta na svetu. Aktivno je učestvovala u radu Radne grupe Vlade Republike Srbije i doprinela uvođenju povoljnog modela samooporezivanja za digitalne radnike koji danas koristi više hiljada ljudi. Kreirala je gotovo celokupni javni narativ pokreta, koordinirala timove i komunicirala sa institucijama na svim nivoima. Izgradila frilens zajednicu Udruženja na mrežama.
Od 2009. do 2012. godine bila je koordinatorka velikog nacionalnog projekta “Borba protiv seksualnog i rodno zasnovanog nasilja”, koji je realizovan u saradnji sa Ministarstvom rada i socijalne politike i UNDP-om. Upravljala je multisektorskim radnim grupama i vodila nacionalne javne kampanje.
Autorka je poglavlja „Mediji" u Nacionalnom akcionom planu za unapređenje položaja žena i rodne ravnopravnosti (usvojen u Narodnoj skupštini, 2009.) i koordinatorka izrade Nacionalnog akcionog plana za suzbijanje nasilja nad ženama (2012).
Od 2006. do 2008. godine bila je direktorka projekta Beogradske pionirke, ženskog poslovnog inkubatora OCD Hera. U periodu 2002–2009. i 2012–2017. radila je kao istraživačica u oblasti kulturnih politika i urednica tribine “Stevan Majstorović” u Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka.
Autorka je istraživanja o legislativnim modelima prostitucije (uporedna analiza EU i Srbija, 2013), kao i “Deklaracije o uvođenju rodno senzitivnog izveštavanja na fakultetima novinarstva” (2012.). Objavljivana je u medijima Danas, NIN, Global Voices.
Generalna je sekretarka Građanskog pokreta Solidarnost, Samoodbrana, Oslobođenje. Živi u Beogradu. Govori srpski i engleski jezik, služi se italijanskim, francuskim i španskim.
Ivica Tilinger
Rođen 12. februara 1969. godine u Subotici, oženjen, otac dvoje dece. Samostalni preduzetnik u računarskoj grafici i animaciji. Bio član DS, zatim bio jedan od osnivača LDP u Subotici, kasnije član gradskog odbora i
šef izbornog štaba. Raspadom LDP se povukao u “ilegalu” i bavio se unapređivanjem svog posla. Vratio se u politički život formiranjem Solidarnosti. Član je Građanskog pokreta Solidarnost, Samoodbrana, Oslobođenje. Živi u Subotici.
Prof. dr Jovan Komšić
Redovni profesor „Sociologije“ i „Političkog sistema Evropske unije“ na Ekonomskom fakultetu u Subotici, Departman za evropsku ekonomiju i biznis, Univerziteta u Novom Sadu (u penziji). Rođen 1952. godine u Laćarku, AP Vojvodina, Republika Srbija.
Osnovnu školu i gimnaziju završio u Sremskoj Mitrovici. Diplomirao je (1975), magistrirao
(1985) i doktorirao (1993) na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Tema doktorske disertacije:
„Kritika neostaljinističke teorije države“. Jula 2010. godine izabran za dopisnog člana Vojvođanske akademije nauka i umetnosti (VANU).
Jedan je od osnivača nekoliko NVO iz Vojvodine i Srbije (Nezavisno udruženje novinara Vojvodine, Novi Sad; Vojvođanski klub, Novi Sad; Društvo za saradnju među narodima bivše Jugoslavije, Beograd; Centar za regionalizam, Novi Sad; Asocijacija multietničkih gradova Jugoistočne Evrope - Filija, Novi Sad).
Bio je Savetnik Saveznog ministra za nacionalne i etničke zajednice u Vladi SR Jugoslavije, Rasima Ljajića (2001-2003). Objavio je trinaest monografija iz sfere socioloških i političkih nauka, od toga dve na srpskom i
engleskom jeziku.
Norbert Cvijanov
Rođen 1976. Subotica, Republika Srbija, SFRJ. Oženjen, otac dvoje dece. Živim u Subotici. Osnovnu i srednju Ekonomsku školu smera trgovina, turizam i ugostiteljstvo završio sam U Subotici. Diplomirao sam na Univerzitetu Educons u Novom Sad na akademskim studijama – Menadžment.
Govorim nekoliko stranih jezika.
Zaposlen sam u privatnom sektoru od 1996 godine, bez dana rada u javnom sektoru. Trenutno radim kao regionalni direktor prodaje za jugoistočnu Evropu za u prehrambenom sektoru B2B segment. Aktivno se bavim politikom od 1996/97 od čuvenih studentskih protesta u Beogradu i Srbiji kao student. Slobodouman i širokih shvatanja, neprikosnoveni sam borac za istinu i pravdu, prepoznatljiv u često brutalnoj potrebi da istaknem ono što mi smeta i što smatram da je ispravno, prevazilazim granice uštogljenih formi.
Zoran Tanasijević
Rođen 15. novembra 1945. godine u Beogradu, oženjen, otac troje odrasle dece i deda dvoje unučadi. Završio Elektrotehničku srednju školu "Nikola Tesla" u Beogradu, Višu školu političkih nauka, Školu novinarstva, Školu kontrole letenja pri Saveznoj upravi za civilnu vazdušnu plovidbu i Poslovnu školu za odnose sa javnošću. Godine 1988. učestvovao u formiranju prvog alternativnog sindikata, Samostalni sindikat zaposlenih u kontroli letenja (SSKL), kao sekretar učestvovao u organizaciji štrajka zaposlenih u kontroli letenja. Zbog sindikatne aktivnosti 1990. godine penzionisan administrativnom penzijom. Član Demokratske stranke od januara 1991. godine, gde je obavljao brojne funkcije, uključujući predsednika Opštinskog odbora DS u Rakovici 1996. godine kada je DS prvi put dobila lokalne izbore, predsednika Resornog odbora za saradnju sa sindikatima, člana Glavnog odbora DS i šefa izbornog štaba DOS na Paliluli. Bio je jedan od autora Programa DS koji je važio do 2001. godine. U avgustu 1998. formirao Uniju Slobodnih Sindikata Jugoslavije kao generalni sekretar. Od oktobra 2000. do septembra 2004. bio je član Izvršnog odbora SO Palilula i opštinski odbornik na Paliluli. U decembru 2013. imenovan za predsednika Saveta za saradnju sa sindikatima DS. Do kraja 2017. bio angažovan kao koordinator za Srbiju u projektu SDP Švedske i Švedskog sindikata. Član je Građanskog pokreta Solidarnost, Samoodbrana, Oslobođenje. Živi u Beogradu. Govori engleski jezik.
Radovan Vlajković
Rođen 1978. godine u Novom Sadu, oženjen, otac dvoje dece. Diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Subotici Univerziteta u Novom Sadu. Zaposlen kao marketing menadžer. Član je Građanskog pokreta Solidarnost, Samoodbrana, Oslobođenje. Živi u Novom Sadu.
Đorđe Vasović
Rođen 4. aprila 1970. godine u Zemunu, oženjen, otac jednog sina. Završio osnovnu i srednju školu u Zemunu. Odslužio vojni rok u Skoplju u sastavu Vojne policije 1989/1990. godine. Završio IT Akademiju u Zemunu 2010/2011. godine, smer grafički i web dizajn. Stalno zaposlen u grafičkoj industriji od 1996. godine. Učestvovao u protestima od 1996. do 5. oktobra 2000. godine. Od početka studentskih protesta 2024. godine priključio se lokalno i na većim okupljanjima širom Srbije. Član je Građanskog pokreta Solidarnost, Samoodbrana, Oslobođenje. Živi u Sefkerinu (opština Opovo).
Nenad Todorović
Rođen 25. avgusta 1973. godine u Kragujevcu, oženjen, otac troje dece. Diplomirani ekonomista. Preko 30 godina rada u branšama preduzetništva, proizvodnje, budžetskih finansija, rada i zapošljavanja kao i socijalnih politika. Preko 10 godina aktivnog angažmana u oblasti sporta, rad i doprinos u unapređenju sportskih kolektiva i razvoja omladinskih programa. Aktivan u radu stranke G17+, SSP i raznih pokreta i udruženja. Član odbora MZ "Narodni heroj Filip Kijajić" u periodu od 2008. do 2012. godine. Zasniva politički pristup na porodici kao stubu društva i najvažnijoj vrednosti koju treba negovati, radu i razvoju posvećenom ekonomskom jačanju i otvaranju novih mogućnosti za građane, poštenju i pravdi kao doslednoj borbi protiv korupcije i privilegija, i zajedništvu i solidarnosti kao podršci najugroženijima i izgradnji pravednijeg društva. Član je Građanskog pokreta Solidarnost, Samoodbrana, Oslobođenje. Živi u Kragujevcu. Govori engleski i ruski jezik.